Translate to:

АДРЕСА ЗА КОНТАКТ – proibiro@mail.ru

УРБОТЕКТОНИКА КАПАДОКИЈЕ

УРБОТЕКТОНИКА КАПАДОКИЈЕ 


ДРАГИ ПРИЈАТЕЉИ ИСТИНЕ И ЗДРАВОГ РАЗУМА,

ПОЗИВАМО ВАС ДА ПОГЛЕДАТЕ ИЗВАНРЕДНЕ АРХЕОЛОШКЕ ДОКАЗЕ О БОРАВКУ РАСЕ ХОМО САПИЈЕНСА ИСПОД ПОВРШИНЕ ЗЕМЉЕ, У НЕКОМ ПРЕТХОДНОМ ПЕРИОДУ, КАДА ЈЕ ЗА ТАКВИМ НАЧИНОМ ЖИВОТА БИЛО ПОТРЕБЕ. НЕ ЗНА СЕ ТАЧНО КАДА ЈЕ ТО БИЛО, НИ КОЈИ СУ РАЗЛОЗИ НАТЕРАЛИ ЉУДЕ ДА БОРАВЕ ИСПОД ПОВРШИНЕ ПЛАНЕТЕ. ПРЕДПОСТАВКА  ДА ЈЕ ТО НАЈПРОСТИЈИ НАЧИН ДА СЕ РЕШИ ПРОБЛЕМ СТАНОВАЊА НИЈЕ МНОГО УБЕДЉИВА. АЛИ ЈЕ СИГУРНО ПОСТОЈАО НЕКИ РАЗУМАН РАЗЛОГ У ВЕЗИ ОБЕЗБЕЂИВАЊА ОПСТАНКА ЦЕЛИХ ЗЈЕДНИЦА!

УМ - УДРУЖЕНА МИСАО - УЧИМО ДА МИСЛИМО !


Kapadokija krije mnoge prastare podzemne gradove koji joш uvijek nisu u potpunosti otkriveni javnosti.

Op
штe je poznato da je praчovjek za svoje prve nastambe koristio ono шto je u prirodi mogao naћi; raspuknuta debеla stabla, razgranate kroшnje, udubine u stijenama, шpilje, i sliчno. Moderan чovjek je sve to zamijenio mnogo udobnijim naчinom stanovanja; kuћama i stanovima, ali nas su posebno zaintrigirali sluчajevi iz proшlosti kada se чovjek duboko zakopavao u zemlju. Zbog čega? Otkrijte s nama.

Jedno od najчudnovatijih mjesta na kojima su se љudi duboko zakapali u Zemlju se nalazi u Kapadokiji u centralnom dijelu danaшњe Turske.


Po Herodotovim zapisima iz 5. векa prije nove ere, narod Kapadokije naseљavao je cijelo podruчje oko prastarih kaldera planina Erсiyes i Hassan-a. Koje su cijelo podruчje prekrile dubokim slojem vulkanskog pepela.


Taj vulkanski papeo se сtvrdnuo, s vremenom je erozija vjetra i kiшe u ovom dijelu svijeta napravila nevjerojatne oblike koji se danas popularno nazivaju dimnjaci.


 Stvrdnuti pepeo je imao jednu nevjerojatnu odliku, mogao se lako kopati i izolacijska svojstva su mu gotovo ravna kakvom modernom materijalu, tlo u okolnim dolinama je vulkanskog porijeкla i vrlo plodno, brojne rijeke presijecaju ovaj kraj, antiчkim љudima nije trebalo mnogo da shvate da su naшli fenomenalni mjesto za жivot pod zemљom.


Najpoznatiji podzemni gradovi na svijetu se nalaze baш u Kapadokiji, њihov naziv je Derinkuyu,  Kaymakli i Tatlarinu i joш mnogi drugi,sve skupa za sada malo maњe od чetrdesetak meђusobno povezanih podzemnih urbanih antiчkih zdaњa.



Stanovnici ovog prostora su shvatili da ne trebaju graditi utvrђene gradove i bedeme, i da im zemlja pruжa mnogo sigurnije utoчiшte na prastarim trgovaчkim rutama izmeђu istoka i zapada.


Iako se smatra da su gradovi tek stariji neшto viшe od 2500. godina, jer tako tvrde prvi zapisi o istima, razmatra se mogućnost da je Derinkuyu u stvari mnogo stariji jer nema obiљeжja od ni jednog naroda koji su, povijesno zabiljeжeni na tim prostorima, osim naravno Grчkih, Rimskih, Вizantijskih i Otomanskih tragova koji su naknadno dodati podzemnom kompleksu.



Veћina arheologa koji se bave ovom tematikom smatra da se Frigijancima moжe zahvaliti na gradњi ovih podzemnih kompleksa u 8. stoljeћu prije nove ere, to miшљene ime i Tursko Ministarstvo za Starine.



Neveshir u Kapadokoji koji ispod sebe krije prastari zakopani urbani kompleks.



Љudi Kapadokije joш uvijek vole stanovati u kuћama ukopanim u vulkanskim stijenama i mnoge se od љih izdaju turistima, u nekima su napravljeni i hoteli.

Pa
шto je toliko interesantno u ovim podzemnim obitavaliшtima antiчkih љudi?



Podzemni gradovi Kapadokije su tehniчki savrшeni i prema najnovijim standardima, ventilacijski sистемi s uspravnim шahtama i precizno napravљenim спраtovima koji idu do 85 metara u dubinu podjednako su снбдевеni чistim ваздухom.


Kako su antički љudi znali tачno konstruiсati prirodnu klimu dubine 55 metara bez ijednog ventilatora nije poznato, a još teжe je reћi kaкo su znali napraviti ukapne bunare i sистем kanalizacije i odvodњavanja и sanitarne чvorove, zar je neшto tako postojalo prije 2500. godina.


Masivna kamena vrata koja moжe zatvoriti jedan jedini čovjek i to samo iznutra.


Gradovi su se zatvarali masovnim okruglim vratima teжine nekoliko tona koji nalikuju kamenim mlinskim жrvњevima, kada bi se vrata otkotrљala u poziciju zatvaranja, upadala bi u duboke utore tako da neprijateљ i ako je htio nije mogao provaliti u gradove niti ih provaliti borbenom maшinerijom jer su ulazi bili uski dovoљno za prolaz jedne osobe.


Vrata su se mogla zatvoriti samo iznutra i za to je, uпркос velikoj teжini samih kamenih vrata, trebala samo jedna osoba da se pokrene mehanizam za zatvaraњe.


Postoji predње da je jedan Rimski napad zavrшio u jednoj od dvorana gdje su stanovnici podzemnog grada zatvorili dvoranu i napadaчe su uguшili dimom i vatrom.



Derinkuyu i Kaymakli posebni su po tome шto su unutar svojeg kompleksa imali pekare, hramove, kasnije pretvorene u crkve, mlinove za жito, vinariju i ogromne suhe smoчnice.


Derinkuyu ima 11 katova i 650 metara kvadratnih povrшine po katu, svaki kat se moжe posebno zatvoriti i neovisno se moжe ventilirati.


Ovaj podzemni grad povezan je s drugim podzemnim gradovima kroz kilometre dugaчke tunele.


Ovaj grad je mogao smjestiti između 20-50.000 stanovnika. Samo je 10% ovog podzemnog grada dostupno turistima dok ostale dijelove joш uvijek istraжuju arheolozi.


Vjerojatno jedan od najintrigantnijih  podataka je da sam kompleks ima viшe od 600 skrivenih ulaza po razliчitim okolnim brdima i dimnjacima“ stvrdnutog vulkanskog pepela.


Za vrijeme Otomanske vladavine u jednom od podzemnih kompleksa postojala je чak i barutana u kojoj su se uzgajali golubovi чiji je izmet koriшten kao jedna od smjesa za spravљanje baruta.


U Kapadokiji trenuтno ima 40 otkrivenih podzemnih gradova ali ih je samo nekoliko otvoreno za javnost, s obzirom da su se u proшlosti podzemni kompleksi pronalazili чak i sasvim sluчajno prilikom kopaњa temeљa za kuћe i pravљeњa bunara, sasvim je razumno pomisliti da postoji joш podzemnih kompleksa ovakve vrste u Kapadokiji.



Kaymakli je izgrađen ispod brda citadele s istim nazivom, i smatra se da su okolne pećine koristili joш i Hetiti joш prije 4000. godina, ali su se s vremenom шirile i u dubini i шirinu. Za javnost je otvoren tek 1964.



U Kaymakli-ju su imali i podzemne staje i karavan saraj za vrijeme otomanskog carstva, ovaj podzemni kompleks imao je 8 podzemnih katova, ali je samo 4 otvoreno za javnost.


Najzanimљivija je zajedniчka velika kuhiњa u kojoj su imali peћi i kontrolirano ogњiшte, još jedna zagonetka dobro organiziranog urbanog prostora iz davne proшlosti.


Najpoznatiji dio ovog podzemnog kompleksa je crkva i grobљe na drugom katu ispod zemlje.


Хrшћani su se za vrijeme Rimskog progona skrivali u ovim gradovima i to uspjeшno.


Tatlarin je otkriven tek 1975. jer je originalni ulaz bio zatrpan, ovaj podzemni kompleks otvoren je za javnost tek 1991.


 Sanitarni чvor u ovom kompleksu je napravљen na potpuno normalan naчin s joш uvijek sasvim upotrebљivim sистемом zatvorene kanalizacije i ispiranja uz pomoћ tekuћe vode, ukљuчujuћi i splet kupaтилa s tekuћom водом ,


.
Za ovaj se kompleks smatra da je star 3000 godina, шto predstavљa joш jedno arheoloшko чudo.


Do Taltarina se dolazi uzanim prolazom od 15 metara duжine, nakon ulaza slijedi relativno velika dvorana sa okruglim tipiчnim teшkim kamenim vratima.


U prvom ulazu prema doњim спраtovima pronaђena su tri љudska skeleta iz Rimskog perioda.


Ovaj podzemni kompleks je imao nekoliko neprobojnih kamenih barijera, svaki kat se mogao odvojeno napajati vodom i zrakom, sadrжavao je staje, kuhiњu, mnoge smoчnice i жitnice i zajedniчke prostorije te hram i podzemno grobљe.


Čini se da su љudi u њemu mogli izdrжati zatvoreni godinama bez da imaju ikakvog контактa s vanjskim svijetom.



Ozkonak je jedan od podzemnih gradova koji također zapaњuju svojom konstrukcijom, grad je napravљen duж vulkanskog granita, ima 10 privatnih odvojenih soba, zajedniчke prostorije, чetiriri velike dvorane, jedan dugaчki uski prolaz, osam bunara za vodu, чetiri grobnice, zasebne ventilacijske sистемe, vinariju, te mnoge straжarnice  stupice duж ulaznog koridora i popratnih prolaza.



Najviše zapaњuje joш uvijek upotrebљivi sистеми komunikacije s cijevima 5 centimetara u dijametru tako da se bez problema moglo komunicirati iz jedne u drugu sobu.


Predvorje i ulaz imaju na plafonu rupe, u koje se ulijevalo vrelo ulje s kojim bi se sprječavalo neprijatelje da uđu dublje u podzemni kompleks.


Ozkonak je otkriven tek 1972. godine, ali je za sada tek otkopano 10 katova koji nisu u potpunosti istraženi, četiri su otvorena za javnost.

Nadamo se da
će se u skoroj budućnosti o ovim prastarim urbanim podzemnim kompleksima znati i saznati još i viшe, do tada uжivajte u fotografijama чudesnih pejzaжa i iskopina iz Kapadokije.

Preneseno sa:   
Nemrud Dagi


0 коментара:

Постави коментар

Copyright2010 Skriveno saznanje Design by Izrada sajta | Zlatibor na dlanu

PVC stolarija Adaptacija stana | Molerski radovi | Spusteni plafoni | Slike i zakon postanja | Opel auto delovi Auto placevi Auto servis vw Back to TOP