УРБОТЕКТОНИКА КАПАДОКИЈЕ
УРБОТЕКТОНИКА КАПАДОКИЈЕ
ДРАГИ ПРИЈАТЕЉИ ИСТИНЕ И ЗДРАВОГ РАЗУМА,
ПОЗИВАМО ВАС ДА ПОГЛЕДАТЕ ИЗВАНРЕДНЕ АРХЕОЛОШКЕ ДОКАЗЕ О БОРАВКУ РАСЕ ХОМО САПИЈЕНСА ИСПОД ПОВРШИНЕ ЗЕМЉЕ, У НЕКОМ ПРЕТХОДНОМ ПЕРИОДУ, КАДА ЈЕ ЗА ТАКВИМ НАЧИНОМ ЖИВОТА БИЛО ПОТРЕБЕ. НЕ ЗНА СЕ ТАЧНО КАДА ЈЕ ТО БИЛО, НИ КОЈИ СУ РАЗЛОЗИ НАТЕРАЛИ ЉУДЕ ДА БОРАВЕ ИСПОД ПОВРШИНЕ ПЛАНЕТЕ. ПРЕДПОСТАВКА ДА ЈЕ ТО НАЈПРОСТИЈИ НАЧИН ДА СЕ РЕШИ ПРОБЛЕМ СТАНОВАЊА НИЈЕ МНОГО УБЕДЉИВА. АЛИ ЈЕ СИГУРНО ПОСТОЈАО НЕКИ РАЗУМАН РАЗЛОГ У ВЕЗИ ОБЕЗБЕЂИВАЊА ОПСТАНКА ЦЕЛИХ ЗЈЕДНИЦА!
УМ - УДРУЖЕНА МИСАО - УЧИМО ДА МИСЛИМО !
ПОЗИВАМО ВАС ДА ПОГЛЕДАТЕ ИЗВАНРЕДНЕ АРХЕОЛОШКЕ ДОКАЗЕ О БОРАВКУ РАСЕ ХОМО САПИЈЕНСА ИСПОД ПОВРШИНЕ ЗЕМЉЕ, У НЕКОМ ПРЕТХОДНОМ ПЕРИОДУ, КАДА ЈЕ ЗА ТАКВИМ НАЧИНОМ ЖИВОТА БИЛО ПОТРЕБЕ. НЕ ЗНА СЕ ТАЧНО КАДА ЈЕ ТО БИЛО, НИ КОЈИ СУ РАЗЛОЗИ НАТЕРАЛИ ЉУДЕ ДА БОРАВЕ ИСПОД ПОВРШИНЕ ПЛАНЕТЕ. ПРЕДПОСТАВКА ДА ЈЕ ТО НАЈПРОСТИЈИ НАЧИН ДА СЕ РЕШИ ПРОБЛЕМ СТАНОВАЊА НИЈЕ МНОГО УБЕДЉИВА. АЛИ ЈЕ СИГУРНО ПОСТОЈАО НЕКИ РАЗУМАН РАЗЛОГ У ВЕЗИ ОБЕЗБЕЂИВАЊА ОПСТАНКА ЦЕЛИХ ЗЈЕДНИЦА!
УМ - УДРУЖЕНА МИСАО - УЧИМО ДА МИСЛИМО !
Kapadokija krije mnoge prastare
podzemne gradove koji joш uvijek nisu u potpunosti
otkriveni javnosti.
Opштe je poznato da je praчovjek za svoje prve nastambe koristio ono шto je u prirodi mogao naћi; raspuknuta debеla stabla, razgranate kroшnje, udubine u stijenama, шpilje, i sliчno. Moderan чovjek je sve to zamijenio mnogo udobnijim naчinom stanovanja; kuћama i stanovima, ali nas su posebno zaintrigirali sluчajevi iz proшlosti kada se чovjek duboko zakopavao u zemlju. Zbog čega? Otkrijte s nama.
Opштe je poznato da je praчovjek za svoje prve nastambe koristio ono шto je u prirodi mogao naћi; raspuknuta debеla stabla, razgranate kroшnje, udubine u stijenama, шpilje, i sliчno. Moderan чovjek je sve to zamijenio mnogo udobnijim naчinom stanovanja; kuћama i stanovima, ali nas su posebno zaintrigirali sluчajevi iz proшlosti kada se чovjek duboko zakopavao u zemlju. Zbog čega? Otkrijte s nama.
Jedno od najчudnovatijih mjesta na kojima su se љudi duboko zakapali u Zemlju se nalazi u Kapadokiji u centralnom
dijelu danaшњe Turske.
Po Herodotovim zapisima iz 5. векa prije nove ere, narod Kapadokije naseљavao je cijelo podruчje oko prastarih kaldera planina Erсiyes i Hassan-a. Koje su cijelo podruчje prekrile dubokim slojem vulkanskog pepela.
Taj vulkanski papeo se сtvrdnuo, s vremenom je erozija vjetra i kiшe u ovom dijelu svijeta napravila nevjerojatne oblike koji se
danas popularno nazivaju dimnjaci.
Stvrdnuti pepeo je imao jednu
nevjerojatnu odliku, mogao se lako kopati i izolacijska svojstva su mu gotovo
ravna kakvom modernom materijalu, tlo u okolnim dolinama je vulkanskog porijeкla i vrlo plodno, brojne rijeke presijecaju ovaj kraj, antiчkim љudima nije trebalo mnogo da
shvate da su naшli fenomenalni mjesto za жivot pod zemљom.
Najpoznatiji podzemni gradovi
na svijetu se nalaze baш u Kapadokiji, њihov naziv je Derinkuyu, Kaymakli i Tatlarinu i joш mnogi drugi,sve skupa za sada malo maњe od чetrdesetak meђusobno povezanih podzemnih urbanih antiчkih zdaњa.
Stanovnici ovog prostora su
shvatili da ne trebaju graditi utvrђene gradove i bedeme, i da im zemlja pruжa mnogo sigurnije utoчiшte na prastarim trgovaчkim rutama izmeђu istoka i zapada.
Iako se smatra da su gradovi
tek stariji neшto viшe od 2500. godina, jer tako tvrde prvi zapisi o istima, razmatra
se mogućnost da je Derinkuyu u stvari mnogo stariji jer nema obiљeжja od ni jednog naroda koji su,
povijesno zabiljeжeni na tim prostorima, osim
naravno Grчkih, Rimskih, Вizantijskih i Otomanskih tragova koji su naknadno dodati podzemnom
kompleksu.
Veћina arheologa koji se bave ovom tematikom smatra da se
Frigijancima moжe zahvaliti na gradњi ovih podzemnih kompleksa u 8. stoljeћu prije nove ere, to miшљene ime i Tursko Ministarstvo za Starine.
Neveshir u Kapadokoji koji
ispod sebe krije prastari zakopani urbani kompleks.
Pa шto je toliko interesantno u ovim podzemnim obitavaliшtima antiчkih љudi?
Podzemni gradovi Kapadokije su
tehniчki savrшeni i prema najnovijim standardima, ventilacijski sистемi s uspravnim шahtama i precizno napravљenim спраtovima koji idu do 85 metara u
dubinu podjednako su снбдевеni
чistim ваздухom.
Kako su antički
љudi znali tачno konstruiсati prirodnu klimu dubine 55
metara bez ijednog ventilatora nije poznato, a još teжe je reћi kaкo su znali napraviti ukapne bunare i sистем kanalizacije i odvodњavanja и sanitarne чvorove, zar je neшto tako postojalo prije 2500.
godina.
Masivna kamena vrata koja moжe zatvoriti jedan jedini čovjek i to samo iznutra.
Gradovi su se zatvarali
masovnim okruglim vratima teжine nekoliko tona koji nalikuju
kamenim mlinskim жrvњevima, kada bi se vrata otkotrљala u poziciju zatvaranja, upadala bi u duboke utore tako da neprijateљ i ako je htio nije mogao provaliti u gradove niti ih provaliti
borbenom maшinerijom jer su ulazi bili uski
dovoљno za prolaz jedne osobe.
Vrata su se mogla zatvoriti
samo iznutra i za to je, uпркос velikoj
teжini samih kamenih vrata,
trebala samo jedna osoba da se pokrene mehanizam za zatvaraњe.
Postoji predње da je jedan Rimski napad zavrшio u jednoj od dvorana gdje su stanovnici podzemnog grada
zatvorili dvoranu i napadaчe su uguшili dimom i vatrom.
Derinkuyu i Kaymakli posebni su
po tome шto su unutar svojeg kompleksa
imali pekare, hramove, kasnije pretvorene u crkve, mlinove za жito, vinariju i ogromne suhe smoчnice.
Derinkuyu ima 11 katova i 650
metara kvadratnih povrшine po katu, svaki kat se moжe posebno zatvoriti i neovisno se moжe ventilirati.
Ovaj podzemni grad povezan je s
drugim podzemnim gradovima kroz kilometre dugaчke tunele.
Ovaj grad je mogao smjestiti
između 20-50.000 stanovnika. Samo je 10% ovog podzemnog grada dostupno
turistima dok ostale dijelove joш uvijek istraжuju arheolozi.
Vjerojatno jedan od
najintrigantnijih podataka je da sam kompleks ima viшe od 600 skrivenih ulaza po razliчitim okolnim brdima i dimnjacima“ stvrdnutog vulkanskog pepela.
Za vrijeme Otomanske vladavine
u jednom od podzemnih kompleksa postojala je чak i barutana u kojoj su se uzgajali golubovi чiji je izmet koriшten kao jedna od smjesa za
spravљanje baruta.
U Kapadokiji trenuтno ima 40 otkrivenih podzemnih gradova ali ih je samo nekoliko otvoreno
za javnost, s obzirom da su se u proшlosti podzemni kompleksi pronalazili чak i sasvim sluчajno prilikom kopaњa temeљa za kuћe i pravљeњa bunara, sasvim je razumno pomisliti da postoji joш podzemnih kompleksa ovakve vrste u Kapadokiji.
Kaymakli je izgrađen
ispod brda citadele s istim nazivom, i smatra se da su okolne pećine
koristili joш i Hetiti joш prije 4000. godina, ali su se s vremenom шirile i u dubini i шirinu. Za javnost je otvoren tek 1964.
U Kaymakli-ju su imali i
podzemne staje i karavan saraj za vrijeme otomanskog carstva, ovaj podzemni
kompleks imao je 8 podzemnih katova, ali je samo 4 otvoreno za javnost.
Najzanimљivija je zajedniчka velika kuhiњa u kojoj su imali peћi i kontrolirano ogњiшte, još
jedna zagonetka dobro organiziranog urbanog prostora iz davne proшlosti.
Najpoznatiji dio ovog podzemnog
kompleksa je crkva i grobљe na drugom katu ispod zemlje.
Хrшћani su se za vrijeme Rimskog progona skrivali u ovim gradovima i
to uspjeшno.
Tatlarin je otkriven tek 1975.
jer je originalni ulaz bio zatrpan, ovaj podzemni kompleks otvoren je za
javnost tek 1991.
Sanitarni чvor u ovom kompleksu je napravљen na potpuno normalan naчin s joш uvijek sasvim upotrebљivim sистемом
zatvorene kanalizacije i ispiranja uz pomoћ tekuћe vode, ukљuчujuћi i splet kupaтилa s tekuћom водом ,
.
Za ovaj se kompleks smatra da
je star 3000 godina, шto predstavљa joш jedno arheoloшko чudo.
Do Taltarina se dolazi uzanim
prolazom od 15 metara duжine, nakon ulaza slijedi
relativno velika dvorana sa okruglim tipiчnim teшkim kamenim vratima.
U prvom ulazu prema doњim спраtovima pronaђena su tri љudska skeleta iz Rimskog
perioda.
Ovaj podzemni kompleks je imao
nekoliko neprobojnih kamenih barijera, svaki kat se mogao odvojeno napajati
vodom i zrakom, sadrжavao je staje, kuhiњu, mnoge smoчnice i жitnice i zajedniчke prostorije te hram i
podzemno grobљe.
Čini se da su љudi u њemu mogli izdrжati zatvoreni godinama bez da
imaju ikakvog контактa
s vanjskim svijetom.
Ozkonak je jedan od podzemnih
gradova koji također zapaњuju svojom konstrukcijom, grad je napravљen duж vulkanskog granita, ima 10
privatnih odvojenih soba, zajedniчke prostorije, чetiriri velike dvorane, jedan
dugaчki uski prolaz, osam bunara za
vodu, чetiri grobnice, zasebne
ventilacijske sистемe,
vinariju, te mnoge straжarnice stupice duж ulaznog koridora i popratnih prolaza.
Najviše
zapaњuje joш uvijek upotrebљivi sистеми komunikacije s cijevima 5 centimetara u dijametru tako da se bez
problema moglo komunicirati iz jedne u drugu sobu.
Predvorje i ulaz imaju na
plafonu rupe, u koje se ulijevalo vrelo ulje s kojim bi se sprječavalo
neprijatelje da uđu dublje u podzemni kompleks.
Ozkonak je otkriven tek 1972.
godine, ali je za sada tek otkopano 10 katova koji nisu u potpunosti istraženi,
četiri
su otvorena za javnost.
Nadamo se da će se u skoroj budućnosti o ovim prastarim urbanim podzemnim kompleksima znati i saznati još i viшe, do tada uжivajte u fotografijama чudesnih pejzaжa i iskopina iz Kapadokije.
Nadamo se da će se u skoroj budućnosti o ovim prastarim urbanim podzemnim kompleksima znati i saznati još i viшe, do tada uжivajte u fotografijama чudesnih pejzaжa i iskopina iz Kapadokije.
Nemrud Dagi
0 коментара:
Постави коментар