Translate to:

АДРЕСА ЗА КОНТАКТ – proibiro@mail.ru

SVETI VASILIJE OSTROШKI

12/05/2014 - 09:10
DANAS JE SVETI VASILIJE OSTROШKI:

Svetiteљ kome se mole i muslimani!
Pred moшtima ovog sveca mnogi bolesni uspeli su da se iscele, a nije retkost da u manastir Ostrog dolaze i pripadnici drugih religija kako bi pronaшli mir i pomoћ



15
Foto:panoramio.com/Dragan Antiћ
Danas se slavi uspomena na Svetog Vasilija Ostroшkog, a pred њegovim moшtima mnogi bolesni uspeli su da se iscele. Takoђe, nije retkost da u manastir Ostrog dolaze i pripadnici drugih religija kako bi pronaшli mir i pomoћ.
ЖIVOT SVETOG VASILIJA OSTROШKOG

Sveti Vasilije roђen je u selu Mrkoњiћ u Popovom polju 28. decembra 1610. godine od roditeљa Petra i Anastasije Jovanoviћ. Na roђenu je dobio ime Stojan. Iako su bili siromaшni, Jovanoviћi su vaжili za poboжnu porodicu koja redovno poseћuje sva bogosluжeњa.




Foto: panoramio.com/Ahmet Bekir

Kao mladiћ, Sveti Vasilije je boravio u manastiru Vavedenje Presvete Bogorodice u Zavali, jer se tada obrazovaњe moglo steћi samo u manastirima. Poшto mu se dopao жivot u manastiru, odluчio je da se zamonaшi. Meђutim, poшto je joш bio mlad, predloжili su mu da preispita svoju odluku.

Iz manastira Zavala odlazi u manastir Tvrdoш, gde je odluчio da se zamonaшi. Na monaшenju je dobio ime Vasilije, po uzoru na Svetog Vasilija Velikog. Ubrzo posle monaшenja odlazi u Crnu Goru kod cetiњskog mitropolita Mardarija, meђutim, ubrzo je doшlo do sukoba zbog koga je Vasilije morao da napusti Cetiњe.

Naime, Papa je poslao jezuite u ove krajeve da iskoriste teшko staњe u narodu kako bi ih preobratili sa pravoslavlja u rimokatoliчku veru. Vasilije je prepoznao opasnost koja vreba od jezuitskih sveшtenika i uporno ukazivao na to mitropolitu Mardariju, ali ovaj nije жeleo da se suprotstavљa rimskim izaslanicima.

Zbog borbe protiv unijata, mladi monah Vasilije postao je ceњen u narodu, a mitropolit Mardarije je odluчio da ga protera sa Cetiњa. Narod se protivio ovakvoj odluci, ali Vasilije nije жeleo da nastavlja sukob u Crkvi, te je odluчio da se dobrovoljno vrati u Tvrdoш.

Odlučio je da obilazi hercegovaчka sela i pomaжe љudima koji su tada жiveli teшko pod turskim ropstvom, a zbog њegovog naчina жivota mnogi su ga tada poredili sa Svetim Savom.

Ubrzo je pao u nemilost Turaka, pa je morao da beжi u Rusiju. Poшto je proveo neko vreme tamo, vratio se u Tvrdoш sa dosta hrane i novca, koji je uspeo da skupi, a zatim ga podelio sa narodom po Hercegovini. Potom odlazi na Svetu Goru gde provodi godinu dana kako bi se dodatno obrazovao i produhovio.



Foto: panoramio/cvijetin

Po povratku sa Svete Gore, Vasilije je postavљen za mitropolita onogoшkog, sa sediшtem u Onogoшtu (Nikшiћ). U to vreme Turci su  poчeli joш viшe da muчe i pљaчkaju srpski narod, Vasilije je morao da se skloni i pod planinom Zagaraчom napravio je keliju gde je жiveo i molio se.

Predloжeno mu je bilo da se prebaci u manastir Ostrog, koji je bio dobro utvrђen i skloњen daleko od puta, kako Turci ne bi mogli da upadnu. Poшto je konaчno doчekao da u miru vodi svoju mitropoliju, uspeo je da proшiri bratstvo manastira Ostrog i obnovi nekoliko crkava.

Upokojio se mirno bez bolova  29. aprila 1671. godine u svojoj keliji iznad ostroшke isposnice. Iz stene pored koje se upokojio, kasnije je izrasla jedna vinova doza, iako u steni nema ni malo zemљe.

Ubrzo posle njegove smrti, љudi su poчeli da dolaze na њegov grob kako bi se iscelili i naшli utehu. Bio je smatran za svetiteљa joш tokom жivota, a kako je vreme odmicalo posle њegove smrti, kult je sve viшe i viшe jaчao.
NA POKLOЊENJE DOLAZE I MUSLIMANI

Poчela su da se deшavaju чuda i isceљenja, koja i dan danas traju. Pored pravoslavnih, na grob Svetog Vasilija Ostroškog poчeli su da dolaze i muslimani.
Poklonici i danas dolaze u velikom broju iz svih naшih krajeva Ostroшkom Чudotvorcu, bez obzira na veroispovest i nacionalnu pripadnost.



Foto: ostrog.com

Dolaze, шtaviшe, i iz inostranstva. Kraj kivota Svetog Vasilija uznose se molitve i na naшem i na stranim jezicima. Mnogi donose decu da krste baш ispred moшtiju, i mnogi nazivaju decu imenom Vasilijevim, a mnogi tu sklapaju brak, ili se ispovedaju i priчeшћuju, ili traжe da im se чitaju molitve za zdravљe.
TEШKO BOLESNA FATIMA I SVETI VASILIJE OSTROШKI

Muslimani Guшo i Шevka Zajko su 6.maja 1964.godine doveli tada teшko bolesnu ћerku, takoђe muslimanku, Fatimu na Ostrog. Od  strahovitih grčeva u celom telu patila je punih pet godina. Bolovi su je bacali u nesvest te je u tim mukama vikala, ruжila i svoje najmilije.
Za tih pet godina teшke bolesti, koja je prelazila u ludilo, sa bolesnicom su obiшli sve lekare, vraчare i travare, ali leka i pomoћi nije bilo. Чuli su za isceљeњa od takvih bolesti u Ostrogu, pa su bolesnu Fatimu njen roђak Asib i komшinica Шevka doveli u Gorњi manastir.

Kada su je doveli pred crkvu u kojoj leжi telo Svetog Vasilija, bolesnica je iz glasa vikala“ - Neћu tamo da ulazim.To je ponovila nekoliko puta, uz ludaчke trzaje da se vrati nazad. Чuvar kivota otvorio im je crkvu, malo kasnije i kivot Svetog Vasilija, i pomogao da bolesnicu privedu Svetiteљu. Sa velikom mukom u tome se na kraju i uspelo.
Rodbini bolesnice poшlo je za rukom da je ubede i da celiva Svetiteљa, što je ona i uчinila. U tom trenutku њu snaђe neko uжasno grчenje i drhtaњe, da je to bilo straшno i gledati. Pošto se malo smirila, bolesnici je proчitana molitva. Po svrшenoj molitvi њu tek tada uhvati neka jeziva muka i trzaji, od kojih je spopade takvo znojenje, da je za kratko vreme bila sva mokra. To staњe ne potraja dugo.
Neoчekivano, na oчigled svih љudi, њu iznenadno obuze neki mir i spokojstvo, koje se jasno odraжavaшe na њenom licu. Ona se potpuno smirila, kleknula kod kivota Svetitelja i poчela da se moli: Hvala Bogu i Svetom Vasiliju, ja ozdravih. Niшta me ne boli.

Puno je joш svedoчenja o чudesnim isceљeњima koja su se desila pod Ostrogom, a kult Svetog Vasilija Ostroшkog uspeva da opstane i u ovo teшko vreme za Crkvu koju potresaju skandali vladika koji se ne ponaшaju kako dolikuje vladiчanskom чinu.

Moжda bi trebali da se ugledaju na ovog svetiteљa koji se slavi danas i pomognu narodu, obnove svetiњe, жivot provode u molitvu i postu, a ne da se narod sablaжnjava њihovim voznim parkovima i raskoшnim жivotom.
Bilo bi dobro kad bi se episkopi poput Amfilohija i Atanasija Jevtića malo viшe ugledali na жivot Svetog Vasilija Ostroшkog, umesto шto bacaju kletve na skupovima, drжe govore mrжњe i pozivaju na linч. Ne priliчi takvo ponaшanje episkopskom zvaњu. Sveti Vasilije je pokazao put kojim bi trebali da idu, a oчigledno je da je veћina episkopa SPC daleko od tog puta, чast izuzecima.


0 коментара:

Постави коментар

Copyright2010 Skriveno saznanje Design by Izrada sajta | Zlatibor na dlanu

PVC stolarija Adaptacija stana | Molerski radovi | Spusteni plafoni | Slike i zakon postanja | Opel auto delovi Auto placevi Auto servis vw Back to TOP